U etici penjanja, sve popularnijem ‘outdoors’ sportu, standardi za očuvanje prirode i djelovanje u skladu sa lokalnom kulturom i historijom postavljeni su visoko. Čovjek je tek gost u bogatoj životnoj zajednici koja obitava u svakoj pukotini stijene, njenom obronku, pećinama, zraku i potoku. Aktivni je učesnik u kulturi i historiji lokacije koju ‘penje’ i zahvalni korisnik sve onoga što ona nudi.
Kao taktilno biće koje veliki dio svoje stvarnosti upoznaje dodirom, bliskost čovjeka i prirode u momentima kada njegov život ovisi upravo o dodiru sa stijenom postaje najintenzivna. Upravo ovakvu bliskost sa prirodom zaljubljenici u penjanje imaju priliku iskusiti na mjestu koje je jedinstveno u mnogim svojim značajkam, a nalazi se u Bosni i Hercegovini.
„Prednost Blagaja, što mnoga penjališta nemaju, je ta da kad dodješ u Blagaj, on već ima svoju priču. Bez ikakvog kanjona i penjanja, ima najveći krški izvor u Europi, dervišku kuću na Tekiji iz 15 stoljeća, dvije pećine, Ševrljica iz paleolitika i Zelena iz neolotika, obje spomenici prirode u BiH i uz sve to se sada počinje uklapati i penjanje, kao način da zaokruži priču ovog divnog mjesta.“ počinje naš razgovor Petar Bekavac, dugogodišnji penjač, član Penjačkog Kluba Neretva i suradnik projekta Blagaj Climbing
Od legende o potoku do prve ferrate
Blagaj, kao jedna od najpopularnijih, ali i kulturno i historijski najvažnijih lokacija u Bosni i Hercegovini, do prije pet godina skrivala je ogromni penjački potencijal, a pored njega i netaknuti biljni i životinjski sistem koji obitava u kanjonu, sada presušenog, Vulinog potoka. Postavljanjem ferrate (penjačke staze opremljene rukohvatima, nogostupima i sajlom) omogućen je pristup dijelovima stijene i kanjona koji su do tada bili praktično nepristupačni. U neke dijelove kanjona ljudska noga nije nikada kročila, a jedini posjetitelji bile su mnoge životinjske vrste koje naseljavaju područje nekadašnjeg potoka.
Legenda o nastanku kanjona veže se upravo za potok, za koji se smatra da je presušio prije 50-ak godina, a zajedno sa vjetrom, potresima i tisućljetnim pomjeranjem tektonskih ploča, kreirao je impozantan sistem stijena od krečnjaka kojega mnogi penjači, koji su imali priliku posjetiti ga, nazivaju ‘rajom’.
Naša je ideja da uz popularizaciju penjanja u BiH, koja je neminovna da će se dogoditi, pokušamo zaštiti i taj kanjon. Da iz najbolje namjere da penjemo i uživamo u ljepoti stijena i smjerova, ne narušimo ekosistem koji tu već postoji, već da se, kroz penjanje, svi dodano edukujemo o važnosti tog ekosistema.“ kaže Petar Bekavac
Petar, koji aktivno radi na popularizaciji sporta, ali i podizanju svijesti o važnosti očuvanja prirode i života u skladu sa prirodom, je proveo mnogo vremena istražujući legendu o Vulinom potoku, njegovom nastanku i nestanku: „Kanjon je oduvijek imao život u sebi i oduvijek je vrvio pticama, gmazovima, raznim biljem. Tu je bila idealna prilika da se flora i fauna razviju, jer čovjek nije bio tu da ga devastira. I danas se u kanjonu osjeti ta netaknutost, osjetiš nemiješanje čovjeka u razvoj prirode. Penjači su, može se reći ušli u nečiji privatni posjed, čiji su vlasnici upravo te životinje i biljke. Naša je ideja da uz popularizaciju penjanja u BiH, koja je neminovna da će se dogoditi, pokušamo zaštiti i taj kanjon. Da iz najbolje namjere da penjemo i uživamo u ljepoti stijena i smjerova, ne narušimo ekosistem koji tu već postoji, već da se, kroz penjanje, svi dodano edukujemo o važnosti tog ekosistema.“
Iako je postao pristupačniji prije 5 godina, kada su penjači postavili prvu ferratu, kanjon je i dalje neistražen, a napore da se po prvi puta zabilježe mnoge životinjske i biljne vrste koje udomljuje za sada ulažu samo penjači i mladi ljudi iz Blagaja.
„Nitko nije detaljno istražio i popisao floru i faunu, šta se desilo sa tim potokom prije 50 godina o kojem svi slušamo legendu. Toliko toga znamo o drugom svjetskom ratu, a ne znamo ništa o rijeci koja nam je pred nosom prestala teći. Kad bi se popularizirao sport, popularizirala bi se lokacija, jer se sport odvija na lokaciji. Popularizacijom lokacije imali bismo temelje za dodatno istraživanje kanjona, jer je realno da ga nitko nije istraživao.“ dodaje Petar i ističe kako upravo penjanje može koristiti da se svi potencijali Blagaja uvežu: „Prvo trebamo pokazati penjačkom svijetu da imamo ogroman potencijal. Da imamo nešto posebno, da ti kao penjač iz Amerike odlučiš doći i posjetiti Blagaj. A da kroz tu popularizaciju uvežemo sve što Blagaj ima, time podržavajući i lokalnu zajednicu, lokalne proizvođače, autohtone proizvode. Tako sigurno možemo potaknuti i mlade ljude koji sada odlaze iz Blagaja, da tu zapravo ostanu i unaprijeđuju svoju zajednicu.“
Penjanjem do zaštićenog područja i parka prirode
Jedan od krajnji ciljeva je zaštititi kanjon, koristeći i penjanje kao alat da se on popularizira, ali i da se istakne njegova posebnost i ljepota. „Ako se poklopi da samo penjanje dođe na neki nivo, a sigurno će se desiti, onda će zaštita kanjona biti potrebna. Svima nam je cilj zaštita.“ nastavlja Petar
Ružica Ivanović, koordinatorica na projektu Blagaj Climbing, također ima viziju Blagaja koji je park prirode i zaštićena oblast. Kroz projekat Blagaj Climbing trude se osvijestiti prirodne blagodati ove zajednice i lokaliteta, punuditi posjetiteljima sportsko-rekrativne, kulturno-historijske i i prirodne znamenitosti, a da pri tom ne naštete područu.
„Posebno je važno da razvijamo ideju holističkog pristupa turizmu, da Blagaj ostane tiho, duhovno i prirodom opasano mjesto, a da osmislimo višednevne ponude za posjetioce“ kaže Ružica i dodaje kako nije lako naći balans između turizma i prirode: „Naročito jer smo navikli na modele razvoja turizma koji u želji da istaknu prirodne potencijale određene lokacije, naprave gradske infrastrukturu u netaknutoj prirodi.“
Penjači koji posjećuju Blagaj pronalaze sličnost sa Paklenicom, hrvatskim nacionalnim parkom i jednim od najpoznatijih penjališta na svijetu. Upravo je Paklenica istaknuta kao primjer da se sport i priroda mogu spojiti bez da jedno drugom čine štetu. Kroz unaprijeđenje penjačkih smjerova, edukaciju, istraživanje i dobar sportski duh, penjači se nadaju da će uspjeti staviti Blagaj na listu najpoznatijih svjetskih penjališta. Uslovi za to već postoje.„Morao bi biti slijep da ne vidiš penjački potencijal u Blagaju. Osim što nudi sve stilove penjanja praktički na jednom krečnjaku, on nudi i raznovrsne klimatske uvjete. Imaš stijene orijentirane isključivo južno, istočno, sjeverno ili zapadno. To znači da možeš naći komad stijene tu u svakom dijelu godine koji ima dobre uvjete. Imaš uvjete za kratke smjerove, za višedužince… A sve se to nalazi u sat vremena hodanja, najdalje.“ dodaje Petar
Međunaslov: U skladu sa ekosistemom
Istraživanje flore i faune pomoći će penjačima da dodatno zaštite i sve posjetitelje i sami kanjon i njegovu floru i faunu. Kako bi otvorili još smjerova, neophodno je poznavati u kojim periodima koji dijelovi stijene moraju biti ograničeni za posjetitelje. Da bi očuvali sklad koji su uspjeli postići sa prirodom u ovom kanjonu, penjači već sada prate gniježdenja ptica na određenim sektorima, kao i druge životne sisteme, zbog kojih se dijelovi kanjona zasigurno nikada neće ni bušiti ili će biti potpuno zabranjeni za penjanje.
„Ove godine obučavamo 10 vodiča koji će biti edukovani ne samo o penjačkim i tehničkim aspektima vođenja, već i o flori i fauni, ekologiji, zaštiti prirode. Želim da vjerujem da svojim prisustvom na ferrati i na penjačkim sektorima, ako se dovoljno sukladno ponašamo s prirodom, nećemo narušiti balans i harmoniju koji tamo vladaju, te da možemo postići svoj cilj da Blagaj postane park prirode i zaštićena oblast – edukativnog i sportsko-rekreativnog karaktera.“ pojašnjava Ružica
Sa 200 sunčanih dana, koji stvaraju uvjete za penjanje tokom gotovo cijele godine, tišinom i meditativnim karakterom kanjona koji omogućuje fokusirano penjanje, bogatim i raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom, te kulturnim i historijskim dobrima ove zajednice, Blagaj ima sve predispozicije da postane svjetski poznata penjačka destinacija, koja istovremeno promovira vrijednosti života sa prirodom i poštovanja prirode.
„Penjanje te dovodi u situaciju da moraš pasti, ali i da nastaviš dalje. Pomaže ti da shvatiš da što više padaš, postaješ jači. Daje novu perspektivu i pogled na stvari. A njegova ljepota je baš u tome što je proizašao iz prirode. Ako ijedan sport diže tu svijest o važnosti prirode, o važnosti našeg utjecaja na okolinu, to je penjanje.“ završava Petar.
Piše: Boris Čović
