Lijepa, ali surova i opasna planina – Bjelašnica

Lijepa, ali surova i opasna planina – Bjelašnica

More ili planina za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa? Mi smo se ovog puta odlučili za planinu – čist vazduh, prelijepa priroda i manje posjetitelja.

Bjelašnica, tako blizu, a tako daleko od Sarajeva. Njen najviši greben se može vidjeti iz Sarajeva, ali ipak djeluje nedostižno. Nedovoljno istražena, uprkos održanom takmičenju u alpskom skijanju, u muškoj konkurenciji, na Zimskim olimpijskim igrama ne tako davne 1984. godine, nalazi se u samom srcu Bosne i Hercegovine. Na njenim vrhovima sudaraju se vjetrovi, kao različiti svjetovi. Tako prelijepa, a tako surova i opasna. Ovo je najkraći opis planine Bjelašnice!

Iz glavnog grada smo krenuli put Bjelašnice kroz naselje Grbavica, preko Vrace i Istočnog Sarajeva. Ukoliko idete asfaltiranim putem, planina vam je na svega 20ak kilometara i put je fantastičan. Mi smo željeli malo adrenalina, pa smo odabrali makadamski put kroz šumu, preko Igmana i do samog vrha planine nam je trebalo oko sat ipo vremena, a ta udaljenost je oko 40ak kilometara.

Ukoliko prvi put dolazite na ovu planinu, ne brinite se, brzo i lako ćete se snaći jer je sve lijepo markirano putokazima. Smeštaj je raznovrstan, u početku je postojao samo jedan hotel Maršal, ali sada je planina obogaćena sa velikim brojem kompleks apartmana. Važno je da napomenemo, svako će naći zanimaciju za sebe, od pješačkih staza, skijališta, a nalazi se i veliki broj teniskih terena, igrališta za djecu i ski liftova.

Najviši vrh Bjelašnice visok je 2.067 metara i druga je najviša planina u Bosni i Hercegovini. U šali, stanovnici BiH vole da kažu da je ova planina ono slovo „i“ u nazivu države. Najvišim grebenom prolazi geografska granica između Bosne, koja uahvata četiri petine, i Hercegovine, koja zauzima jednu petinu države.

Bjelašnica je jako bogata izvorima potoka sa veoma čistom i pitkom vodom. Ali i pored potočića i prelijepe prirode, ova planina nije naseljena. Glavni razlog zašto ljudi izbjegavaju da baš tu žive i grade glavne puteve, jeste jako surova klima. U Bosni i Hercegovini ima dosta planina, a u okolnim zemljama dosta viših planina, ali je teško da neka planina ima tako oštru i surovu klimu, kao što je to slučaj sa Bjelašnicom.

Na samom vrhu Bjelašnice, sučeljavaju se kontinentalna vazdušna struja sa istoka, sjevera i zapada, sa primorskim strujanjem koji dolazi kroz dolinu Neretve. Ovo stvara strahovitu „ružu vjetrova“. Našim obilaskom ove planine bili smo i svjedoci promjene vremjena za jako kratko vrijeme. Od prelijepog sunčanog vremena, do magle kroz koju se nije vidjelo ni metar ispred nas. Tako da nas ne čudi činjenica da zime traju i po 8 mjeseci, odnosno snježni pokrivač i smetovi dubine i do nekoliko metara mogu potrajati od sredine oktobra do kraja juna. Zanimljivo je to i da se temperatura tokom decembra i januara može spustiti i do nevjerovatnih minus 30 stepeni Celzijusovih.

Navedenim činjenicama možemo i sami zaključiti zašto se ova planina baš tako zove – Bjlašnica, zimi zbog velikog pokrivača snijega, a u ljetnjim mjesecima zbog bjeline kamena i stijena.

Bjelašnica je idealna za aktivni odmor, a zvanično je počela da se „koristi“ tek pošto je Sarajevo dobilo domaćinstvo Olimpijskih igara 1984. godine. Ukoliko se odlučite za planinarenje, Bjelašnica je idealna i jednostavna kada nema snijega, ali u zimskim mjesecima potrebno je izuzetno iskustvo, te velika spremnost i snaga.

Naš je prijedlog da ova predivna planina bude uvrštena u vašu listu za posjetiti ovog ljeta. Čist vazduh i prelijepa priroda neće vas ostaviti ravnodušnim.

Share this post